Međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena

Klimatska kriza globalni je fenomen. Moramo smanjiti emisije u cijelom svijetu jer njihovo smanjenje samo u EU-u nije dovoljno. EU je ponosan na partnerstvo s gospodarstvima u razvoju, kojima pruža potrebnu potporu za prilagodbu na klimatske promjene i njihovo ublažavanje.

EU, njegove države članice i Europska investicijska banka zajedno izdvajaju najviše financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju te su 2021. osigurali 23,04 milijarde eura.

Također su najveći svjetski pružatelj službene razvojne pomoći (ukupno 67 milijardi eura u 2020.), a razvojna pomoć koju pružaju sve češće uključuje sredstva za djelovanje u području klime.

U skladu s Pariškim sporazumom brojne zemlje iz cijelog svijeta obvezale su se na usklađivanje financijskih tokova sa zelenim politikama koje promiču smanjenje emisija i otpornost na klimatske promjene kako bi se doprinijelo postizanju dugoročnih klimatskih ciljeva.

U tom je kontekstu EU pokrenuo ambiciozan Akcijski plan o financiranju održivog rasta, kao i strategiju za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu. EU gospodarstva u razvoju podupire i time što im pomaže u prikupljanju sredstava za niskougljična ulaganja.

U listopadu 2019. EU je zajedno s Argentinom, Kanadom, Čileom, Kinom, Indijom, Kenijom i Marokom (naknadno su se pridružile i druge zemlje) pokrenuo Međunarodnu platformu za održivo financiranje. Cilj platforme je povećati mobilizaciju privatnog kapitala za okolišno održiva ulaganja.

Europska komisija gospodarstvima u razvoju 2021. dodijelila je 2,50 milijardi eura, od čega je znatan dio (gotovo 40 %) bio namijenjen financiranju aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama.

Nadalje, iako je 20 % ukupnog proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. potrošeno na projekte povezane s klimom, za razdoblje 2021. – 2027. u istu se svrhu namjerava izdvojiti 30 %, dok se za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) namjerava izdvojiti 35 % sredstava.

Isto tako, Europska investicijska banka 2021. dodijelila je zemljama u razvoju 2,56 milijarde eura za borbu protiv klimatskih promjena. Financira, na primjer, projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije u Africi i drugim regijama te često kombinira sredstva s onima Komisije i nacionalnih agencija država članica EU-a.

Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+ (GCCA+) bio je glavni kanal za potporu EU-a dijalogu o politikama i specifičnom, ciljanom djelovanju u području klime u gospodarstvima u razvoju. Projekti u okviru te inicijative, koja se provodila od 2014. do 2020., trenutno se dovršavaju.

Bespovratna sredstva namijenjena za tu inicijativu povećana su s 317,5 milijuna eura u prvoj fazi (2007. – 2014.) na 420 milijuna eura u drugoj fazi (2014. – 2020.).

Inicijativa GCCA+ bila je prije svega usmjerena na najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju jer su one najosjetljivije na klimatske promjene.

Glavni cilj bio je promicati politički dijalog i suradnju u području klimatskih promjena između EU-a i gospodarstava u razvoju.

Prioritetna područja:

• uključivanje klimatskih promjena u više aspekata nacionalnih razvojnih strategija
• povećanje otpornosti na učinke klimatskih promjena
• pomoć zemljama u oblikovanju i provedbi strategija prilagodbe i ublažavanja
• pomoć u pripremi i financiranju unovčivih (tj. isplativih) razvojnih projekata u području klime.

Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) dio je okvira EU-a za ulaganja namijenjena zemljama izvan EU-a. U okviru njega osigurava se praćenje niza financijskih operacija na globalnoj razini. Također je dio dugoročnog proračunskog programa EU-a za vanjsko djelovanje – Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa.

Riječ je o sveobuhvatnom instrumentu koji objedinjuje različita sredstva za potporu razvoju partnerskih zemalja, kao što su:

• jamstva
• bespovratna sredstva u obliku mješovitog financiranja (kombinacija bespovratnih sredstava EU-a i zajmova komercijalnih banaka)
• tehnička pomoć partnerskim zemljama u poboljšanju kvalitete projekata i provedbi reformi.

U okviru fonda EFOR+ prikupljat će se financijska sredstva za održiv i uključiv razvoj iz privatnog sektora. Podupirat će se ulaganja u partnerskim zemljama za promicanje otvaranja dostojanstvenih radnih mjesta, jačanje javne i privatne infrastrukture, promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora i održive poljoprivrede te pružanje potpore za digitalno gospodarstvo.

Okvir za ulaganja uključuje i Jamstvo za vanjsko djelovanje, kojim se sredstva EU-a za održivi razvoj povećavaju na 53 milijarde eura.

U okviru Jamstva za vanjsko djelovanje raspoloživo je 39,8 milijardi eura za operacije fonda EFOR+. Time bi se u razdoblju 2021. – 2027., u kombinaciji s privatnim sektorom i zahvaljujući učinku poluge, mogla mobilizirati ulaganja u iznosu od 200 milijardi eura.

EU podupire razvijena gospodarstva da zajednički mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2025. za potporu gospodarstvima u razvoju.

Ta se sredstva prikupljaju iz različitih izvora, javnih i privatnih, bilateralnih i multilateralnih te alternativnih izvora financiranja, i to u kontekstu sadržajnih mjera ublažavanja i transparentne provedbe u gospodarstvima u razvoju.

EU poziva postojeće i potencijalne donatore da također financiraju djelovanje u području klime u gospodarstvima u razvoju u skladu sa svojim sposobnostima i odgovornostima.

U rujnu 2022. OECD je objavio izvješće o financijskim sredstvima koja razvijena gospodarstava izdvajaju za djelovanje u području klime u gospodarstvima u razvoju. To pokazuje da razvijena gospodarstva napreduju u financiranju borbe protiv klimatskih promjena i upućuje na to da će se taj trend rasta nastaviti. Iznos financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena namijenjen gospodarstvima u razvoju 2020. dosegnuo je 83,3 milijarde američkih dolara, što je povećanje u odnosu na 58,6 milijardi američkih dolara 2016.

Zeleni klimatski fond osnovan je 2010. kako bi se gospodarstvima u razvoju pomoglo da smanje svoje emisije stakleničkih plinova i prilagode se klimatskim promjenama.

Od 2014. u okviru početnih preuzetih obveza prikupljeno je 10,3 milijarde američkih dolara. Zemlje EU-a preuzele su gotovo polovicu tih obveza, odnosno 4,7 milijardi eura.

U sklopu prve nadopune Zelenog klimatskog fonda u listopadu 2019. 27 zemalja (od kojih su većina zemlje EU-a) obvezalo se da će fond dopuniti dodatnim iznosom od 9,78 milijardi američkih dolara u sljedeće četiri godine. Te zemlje EU-a isplatile su do 31. svibnja 2022. 5,5 milijardi američkih dolara obećanih sredstava.

Neke zemlje i regije EU-a doprinose godišnjim dobrovoljnim obvezama udjelom od oko 95 % kako bi se osiguralo funkcioniranje Fonda za prilagodbu, koji zemljama u razvoju pomaže u prilagodbi na klimatske promjene. Europska komisija na konferenciji COP26 2021. obećala je potporu Fondu za prilagodbu u vrijednosti od 100 milijuna eura.

Zemlje trebaju privući dodatna javna i privatna financijska sredstva za prelazak na klimatski prihvatljivo gospodarstvo i poticanje održivog gospodarskog rasta.

Međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena trebalo bi poslužiti kao poluga za poticanje ulaganja kojima se promiču otpornost na klimatske promjene i niske emisije ugljika te kao dopuna domaćih resursa gospodarstava u razvoju.

Pristup EU-a je dvojak:

• osigurati bespovratna sredstva izravno najsiromašnijim i najranjivijim zemljama
• iskoristiti bespovratna sredstva za poticanje privatnih ulaganja kombiniranjem bespovratnih sredstava sa zajmovima i vlasničkim kapitalom iz javnih i privatnih izvora, uključujući bilateralne i multilateralne razvojne banke.

Na primjer, EU i njegove države članice uspostavili su niz mehanizama mješovitog financiranja bespovratnim sredstvima i zajmovima, iz kojih se financiraju različite regije.

Kliknite na znak + za više informacija.